U zadnje vrijeme, uslijed raznih inovacija, svjedoci smo sve veće ekspanzije ali i zloupotrebe tehnologije, što se između ostalog negativno odražava i na psihičko zdravlje (stres, depresivnost, izolovanost, socio-emocionalna distanca i sl.), odnosno na sve aspekte kvalitete života. Naime, došlo je doba kada su realani dodir, poljubac, zagrljaj, osmijeh i suze, postali prigušeni sve rasprostranjenijom virtualnom pomamom (virtualni razgovori, virtualne igre, virtualne kafe i šopinzi, virtualni seks, virtualna ljubav i tako u nedogled).
Virtualna, “savremena” ljubav, odnosno ljubav “modernog” doba, doba iskazivanja emocija kroz materiju (chat razgovore, stikere, sms, viber poruke, facebook poke, instagram fotke, i td.), prožeta je strahom od međusobne blizine, vezanosti, direktnosti, i nažalost sve više je dominantnija među ljudima, što stvara sve veći međusobni jaz, odnosno sve veću socio-emocionalnu distancu.
Razvojem tehnologije, ljudima je pružena prilika lako dostupne i ekonomičnije međusobne komunikacije, što ima svoju pozitivnu efektivnu stranu, međutim sve češće se zloupotrebljava, pa u takvom svojstvu predstavlja nedirektan i izraženo kvantitativan vid komunikacije, kojim se prigušuje značaj kvalitetnih, produktivnih, međusobnih odnosa, kako sa emocionalnog tako i sa socijalnog aspekta, jer takvim sve izraženijim međusobnim jazom umjesto bližnjih, sve više postajemo samo virtualni poznanici.
Od velike je važnosti prednosti olakšane komunikacije uslijed razvoja tehnologije adekvatno umjereno koristiti, i prevashodno se usmjeriti ka konstruktivnijem i produktivnijem načinu života (direktnoj komunikaciji, ličnom iskazivanju osjećanja, izlascima u prirodu, među društvo, kvalitetnijim socio-emocionalnim odnosima, podršci i td.). Jer mnogo je lijepše, a i zdravije, iskazati međusobnu brigu zagrljajem, uživati u razgovoru sa jasnom predstavom izraza lica sagovornika, međusobno uživati u zajedničkom smijehu, ili međusobno se podržavati u zajedničkim suzama, i sl., nego iskazivati svoja osjećanja kroz virtualne vidove komunikacije.
Dragica Bošnjak, psiholog, stručni saradnik APPI