Čovjekov savremeni užurbani stil života je jako stresan, a stres je bolest koja nastaje pod uticajem stresora (štetnih faktora iz radnog i životnog okruženja; npr, loši međuljudski odnosi, nezaposlenost, gubitak posla, prekomjeran rad, svađe i sl.), koji negativno utiču na čovjekovo psihičko i fizičko zdravlje.
U želji da ostvari sve svoje ambicije, čovjek često pada u ponor svojih frustracija, uslijed nemogućnosti ostvarenja svega što je htio i zamislio, zaokupljen pitanjima lične socio-ekonomske egzistencije. Na takav splet okolnosti javlja se pritisak ličnih očekivanja i očekivanja socijalne sredine, na šta se stres nadovezuje, a sagorjevanje nastaje kao krajnji rezultat. Takav savremeni užurbani životni ritam, protkan ličnim potrebama i željama, uz konstantno prisustvo pritiska, uznemirenosti i straha od neuspjeha, kao životnog pratioca na putu ka postizanju životnih ciljeva, često stresno djeluje po sve domene čovjekovog života, utičući štetno na fizičko i psihičko zdravlje, socijalne i emocionalne odnose, stvarajući privatne i profesionalne probleme.
Stres nagriza svaki pedalj čovjeka, uslijed čega su sve više prisutna devijantna ponašanja (alkoholizam, ovisnost o narkoticima, medikamentima, nikotinu i td.), kao prividni vid kvazi rješenja problema. Ali bez produktivnog načina razmišljanja i djelovanja, ne dolazi do produktivnog rješenja problema, i čovjek pada u ponor uslijed raskoraka ličnih želja, potreba i mogućnosti.
Stres je odavno postao globalni problem čovječanstva, zbog čega je bitno usmjeriti se ka produktivnom i konstruktivnom načinu života (na privatnom i profesionalnom domenu), radeći na promjenama načina razmišljanja i djelovanja, ka kvalitetnijoj socijalizaciji, empatiji, međusobnoj podršci sa psihološkog i socijalnog aspekta i sl., kako bi se stres reducirao, a sagorjevanje izbjeglo, u svrhu unapređenja kvalitete života. Naime prema rezultatima svjetskih istraživanja kvalitetniji međuljudski odnosi (sa bližnjima, prijateljima, saradnicima i sl.), veći kontakt sa prirodom, odlazak na savjetovanje, humanitarni rad i sl., bitno smanjuju stres, što ima pozitivan uticaj na čovjekov kvalitet života, i sa psihološkog i sa socijalnog aspekta.
Dragica Bošnjak, magistar psihologije (Asocijacija psiholoških i poligrafskih ispitivanja)