Stres je odavno postao globalna „kuga“ savremenog doba, koja nagriza svakog čovjeka u svim dobima života. Riječ je o bolesti koja nastaje pod uticajem stresora (štetnih faktora iz radnog i životnog okruženja; npr, loši međuljudski odnosi, nezaposlenost, gubitak posla, prekomjeran rad, svađe i sl.), koji negativno utiču na čovjekovo psihičko i fizičko zdravlje. Naime svaki čovjek ima svoja prava ali i obaveze i odgovornosti. S obzirom da su obaveze i odgovornosti sastavni dio čovjekove svakodnevnice, takođe je i stres.

Čovjek u želji da postigne i dostigne sve što se od njega očekuje i sve što on od sebe očekuje prvenstveno, srlja kroz život vođen opšte poželjnim savremenim ubrzanim tempom života. Takav ubrzani tempo života je poguban za čovjeka i u principu ga košta mnogo truda, rada, vremena, živaca, socijalnih i emocionalnih odricanja, što sve u biti narušava kako fizičko i psihičko zdravlje, tako i socio-emocionalne odnose.

Nažalost u borbi sa stresnim situacijama, čovjek je sklon birati neproduktivne načine olakšanja poput sklonosti ka pretjerivanju u piću, hrani, nikotinu, narkoticima, promiskuitetu i sl., s obzirom na njihovo trenutno zadovoljavajuće i olakšavajuće dejstvo po čovjekov nervni sistem, s vremenom stvarajući krug zavisnosti koji destruktivno utiče na čovjekov intelektualni, socijalni i emocionalni domen.

Zato je potrebno da čovjek stekne uvid u svoje sklonosti ka destruktivnim sagorjevajućim mislima i djelima, kako bi odabrao adekvatnije načine suočavanja i prevazilaženja stresnih situacija (poput kvalitetnijeg kontakta sa bližnjima, saradnicima, prirodom, odlazak na savjetovanje, humanitarni rad i sl.).

Dragica Bošnjak, magistar psihologije
stručni saradnik APPI