S obzirom da je čovjek socijalno biće, u svakodnevnim situacijama (privatno i profesionalno), se susreće i oslanja na druge ljude. Međutim, u današnje vrijeme, dominiraju sve veće oscilacije društvenih i moralnih vrijednosti, sve veće nepravedne eksplatacije radnika, neravnopravni porodični i profesionalni odnosi, i sl., pa se često dešava da čovjek bude izložen nekom obliku nasilja, a da nekad ni sam nije toga svjestan!

image6

Pod nasiljem se podrazumijeva odnos između dvije strane, u kojem jedna strana silom želi da našteti drugoj strani, u svrhu nanošenja tjelesne povrede i povrede osjećanja. Žrtve nasilja su osobe koje su izložene bilo kojem obliku nasilja od strane nekoga.

Naime, postoje različiti oblici nasilja.

Fizičko nasilje je kada neko nanosi tjelesne povrede drugome (udaranje, guranje, davljenje, čupanje, otmica i sl.).

Verbalno nasilje je kada neko koristi riječi da bi povrijedio nečija osjećanja kao npr. vrijeđanje (pogrdnim nazivima, poput idiot, glupan, i sl.), ismijavanje (izrugavanje zbog nečije visine, težine, porijekla), omalovažavanje ( “ništa ne vrijediš”, “niko te ne voli” i sl.), okrivljavanje nekoga za nešto što nije uradio, ili mu se prijeti.

Pod seksualnim nasiljem se podrazumijeva da je osoba protiv lične volje, od strane nekoga tjerana na seksualne odnose, dodirivana po intimnim dijelovima tijela, i da su joj upućivane bezobrazne riječi.

Socijalno nasilje može biti direktno u vidu ogovaranja, pričanja laži o nekome, i indirektno putem zloupotrebe interneta (preko socijalnih mreža ), kao i putem mobilnih telefona (kada bez dozvole, neko snima telefonom druge i to šalje dalje, ili ih uznemirava pozivima i porukama).

mobingMobing je oblik nasilnog ponašanja na radnom mjestu, kada neko učestalo psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta.

Čest je slučaj da se oni koji vrše nasilje brane uz stav da su na takav način reagovanja izazvani, međutim ne postoji opravdanje za nasilje, a osobe koje su izložene bilo kojoj vrsti nasilja su žrtve, i nisu takav način ponašanja izazvali niti skrivili. Osobe koje su sklone ka nasilju trebaju biti upućene adekvatnim stručnjacima na savjetovanje i obuku kontrole bijesa, a žrtvama nasilja je potrebno omogućiti socijalnu i psihološku podršku, s obzirom da je nasilje trauma koja ostavlja ozbiljne posljedice.

Na Balkanu, je nasilje i dalje tabu, iako ga često puta imamo prilike susresti, osjetiti, vidjeti, proživjeti i preživjeti u ovoj socijalnoj sredini društvenog kolapsa vrijednosti, pa i prečesto! Zato je potrebno radititi na razvoju svijesti socijalne sredine o potrebi za prevencijom i zaštitom od nasilja, kako sa fizičkog, tako i sa psihološkog i socijalnog aspekta. Nasilje je globalna problematika koja pogađa sve ljude (bez obira na uzrast, socijalni status, etničku pripadnost, i sl).

Dragica Bošnjak_APPI

Dragica Bošnjak, master psihologije

Asocijacija psiholoških i poligrafskih ispitivanja