Od malena nas uče mame, tate, učitelji da trebamo se pravedno ponašati, svoj “obraz” čuvati. Tek kad odrastemo shvatimo da čovjekova priroda je osjetljiva, i da postoje mnoge potrebe koje svaki čovjek na sebi svojstven (konstruktivan ili destruktivan) način nastoji zadovoljiti.
Vijekovima se teoretiše, pretpostavlja i eksperimentiše na temu čovjekove prirode, od strane mnogih. Prema Darvinovom mišljenju za ljudsku vrstu najbitnije je preživljavanje, za koje je glavni faktor sposobnost prilagođavanja.
From ističe da u svim društveno-ekonomskim formacijama ljudi žive sa osjećanjem usamljenosti, koje se javlja uslijed distanciranja čovjeka od prirode, čija je posljedica nesigurnost i strah.
Prema Frojdu kada su u pitanju ljudi, najbitniji je seksualni instikt, kojem čak daje više na važnosti nego biološkim (glad, žeđ, spavanje).
Prema Maslovljevom mišljenju čovjek teži da ostvari mnoge nivoe potreba, počevši od fizioloških (za hranom, snom i sl.), preko potreba za sigurnošću, za pripadanjem i ljubavlju, samopoštovanjem, do samoaktuelizacije (ostvarenja i iskorištavanja svih svojih kapaciteta, potencijalnosti i talenata).
U principu normalno je da su ljudi usmjereni ka postizanju zadovoljenja svojih potreba, želja, ciljeva, dok god je riječ o usmjerenosti baziranoj na konstruktivnom, a ne destruktivnom načinu razmišljanja i djelovanja. Međutim, ljudi su sve više preplavljeni negativnošću, egoističnim i hedonističnim potrebama, neurotičkim potrebama (za naklonosti, moći, ugledom, divljenjem, samodovoljnosti i sl.), potrebama da imaju više, jače, brže, u odnosu jednih na druge. Sve to stvara društveni jaz i pogodno tlo za pojavu ljudi poznatih kao karike sa “dva lica” a nijednog “obraza”, čije se varljivo sumnjivo ponašanje bazira na destruktivnom načinu razmišljanja i djelovanja.
Pod pritiskom globalnog problema oscilacije pozitivnih društvenih vrijednosti, ljudi padaju u životnu zamku destruktivnosti koja razara, izgriza i ugrožava svaki pedalj plemenite strane ljudskog bivstvovanja.
Dragica Bošnjak, magistar psihologije
APPI – Asocijacija psiholoških i poligrafskih ispitivanja