Činjenica je da svako od nas, živeći savremenim stresnim tempom života, često biva izložen životnim pritiscima svakodnevnih obaveza i razočarenjima uslijed neostvarenih želja, što doprinosi pojavi hroničnog umora, uslijed kojeg su izraženije impulsivne destruktivne misli i djela, negativno utičući na kvalitet života.
Savremeni užurbani životni ritam, protkan ličnim potrebama i željama, uz konstantno prisustvo pritiska, uznemirenosti i straha od neuspjeha, kao životnog pratioca na putu ka postizanju životnih ciljeva, često stresno djeluje po sve domene kvalitete života. Naime, u želji da ostvari svoje želje, čovjek često pada u ponor svojih frustracija, uslijed nemogućnosti ostvarenja svega što je htio i zamislio. Na takav splet okolnosti javlja se pritisak ličnih očekivanja i očekivanja socijalne sredine, na šta se hronični umor, i uopšte stres nadovezuju.
Prema rezultatima istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije, stres je postao čovjekov sve veći zdravstveni problem, pa se sve češće naziva globalnom „epidemijom“ savremenog doba, što za posljedicu ima zapažen rast sklonosti ka porocima.
Svi poroci počnu kao razbibriga, postanu loša navika, a onda nešto bez čega je teško zamisliti svakodnevnicu, iako sve više otežava normalno psiho-fizičko funkcionisanje, i narušava socio-emocionalne odnose.
Nažalost, balkansko tlo je poznato po neproduktivnom suočavanju sa stresnim situacijama i hroničnim umorom, “na dnu” kafanske flaše, u “kapljici” koja otupljuje bol i priziva splet naglih odluka (zbog čega i ne čudi statistički podatak da je alkoholizam na ovim prostorima jedna od najčešćih bolesti zavisnosti), kao i po sklonosti ka pretjerivanju u hrani, nikotinu, narkoticima, promiskuitetu i sl., s obzirom na njihovo trenutno zadovoljavajuće i olakšavajuće dejstvo po čovjekov nervni sistem, s vremenom stvarajući krug zavisnosti koji destruktivno utiče na čovjekov intelektualni, socijalni i emocionalni domen.
Ono što je ključno u borbi sa hroničnim umorom, i uopšte stresom, jeste usmjerenje ka što konstruktivnijem i produktivnijem načinu života, poput kvalitetnijih odnosa sa bližnjima, jačanja imuniteta zdravijom ishranom i zdravim fizičkim aktivnostima u društvu i prirodi, razvoja svijesti o potrebi zaštite ne samo fizičkog već i mentalnog zdravlja, oslanjajući se i na psihološku podršku stručnjaka kada je potrebno.
Autor: Dragica Bošnjak, magistar psihologije
Stručni saradnik Asocijacije psiholoških i poligrafskih ispitivanja