Ovih dana svjedoci smo strašnih prometnih nesreća, štoviše – tragedija, koje su se desile u našoj regiji. No, slučaj koji je podigao najveću prašinu – velike, ali mirne proteste na mjestu pogibije i glasove brojnih medija i pojedinaca – pogibija je dvije prijateljice, dvije studentice psihologije Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Mladić je velikom brzinom udario u njih prošavši kroz crveno na semaforu. Jedna djevojka je preminula na mjestu nesreće, a druga je podlegla ozljedama u bolnici. No, to nije sve.

Cijelu priču čini još daleko strašnijom činjenica da je počinitelj pobjegao s mjesta događaja. Isti je navodno od ranije poznat po svojim prometnim prekršajima i imao je oko 3 000 KM neplaćenih kazni za prekršaje.

Svi znamo osobe za koje se čini kao da imaju jednu prometnu nesreću za drugom. Da li postoji nešto kao što je „ličnost sklona nesrećama“? Ovo je uistinu kontroverzno pitanje. Neke studije otkrile su postojanje veze između broja prometnih nesreća i određenih crta ličnosti – poput pretjerane sigurnosti u sebe, agresivnosti, kronične ljutnje i manjak savjesnosti. Jedna francuska studija pokazala je da su mladi bez radnog iskustva ili koji su nezadovoljni poslom, osobe koje imaju poremećaje spavanja, pušači, te oni koji imaju malo ili nimalo tjelovježbe imaju veću sklonost ozljedama uslijed nesreće. Što je iznenađujuće, još se jedan faktor pokazao značajnim – osobe koje nisu imale nikakav hobi imale su veći broj prometnih nesreća u odnosu na osobe koje su imale hobi.

Nameće se pitanje važnosti uvođenja psihološkog testa kojim će se ispitati sklonost nesrećama

Možda ovakav test ne bi imao smisla prije polaganja vozačkog ispita, ali sasvim sigurno bi bio značajan kod osoba koje imaju veliki broj ponavljanja nesreća. Također, značajno bi bilo uz oduzimanje vozačke dozvole tražiti i psihosocijalni tretman u istom trajanju.

No, ne treba se zavaravati. Većina nas neće bježati s mjesta nesreće, ali svi možemo postati „skloni“ ozljedama ili nesrećama zbog faktora kao što su manjak sna koji smanjuje kvalitetu izvedbe i prosuđivanje za volanom (ali i drugdje), alkohol, marihuana i druge nelegalne droge osim što uzrokuju nesreće, izlaže konzumente većem riziku od padova, opekotina, posjekotina i sl., mnogi lijekovi uzrokuju osjećaj umora, pospanosti, umrtvljenosti, usporenosti, nesvjestice i oslabljenih refleksa. Lijekovi za spavanje i smirivanje, kao i neki antihistaminici mogu djelovati slično čak i naredni dan, slabo zdravlje, emocionalni stres zbog kojeg smo uznemireni ili nam je smanjena koncentracija, tugovanje i emocionalni problemi i dr. Veliki problem čine i distraktori poput prijenosnih telefona, tableta i sl. – multitasking za vrijeme vožnje je vrlo loša ideja!

Vodite brigu o sebi jer na taj način vodite brigu i o drugima oko sebe!